Čak šest rimskih vladara rođeno je u Sremskoj Mitrovici, u jednoj od četiri prijestolnice Rimskog Carstva. Zbog svoje sedam tisuća godina duge povijesti smatra se jednim od najstarijih gradova u Europi.
Baš poput Rima, Sremska Mitrovica smještena je na sedam brežuljaka, a u najznačajnijoj zgradi u ovom gradu – Carskoj palači (Sirmium Palatium Imperiale), održano je pet čuvenih crkvenih sabora na kojima su doneseni najvažniji zaključci o priznavanju kršćanstva na teritoriju Rimskog Carstva.
Gdje god zagrebete ispod površine ovog grada na lijevoj obali Save pronaći ćete neku dragocjenost iz minulih stoljeća. Kada je sedamdesetih godina prošlog stoljeća u središtu Sremske Mitrovice, između dvije barokne zgrade niknula robna kuća (pravi primjer socijalističke arhitekture), pronađena su 33 unikatna zlatnika, što se smatra dokazom da je ondje postojala kovnica novca. Podaci kažu kako je u toj kovnici prerađeno čak 2700 tona zlata, pa je Sremska Mitrovica – našalit će se mještani – prava meka za “bandite” koji s detektorom metala idu okolo i traže zlato.
Što je zajedničko Louvreu, Metropolitanu i Sremskoj Mitrovici?
S obzirom na brojna blaga zakopana podno ovog grada, posao bi se mnogima mogao i isplatiti, baš kao što se umalo isplatio i trojici mladića koji su u blizini pronašli zlatni avarski pojas iz 7. stoljeća. Prodali su ga, ali se nisu mogli dogovoriti oko podjele novca. Srećom, jer je zbog njihove svađe zlatni pojas ovog nomadskog naroda vraćen tamo gdje pripada – u Muzej Srema – gdje se čuvaju brojni arheološki nalazi. Jedan od najznačajnijih svakako je Sunčani sat, koji se nalazi u lapidariju. Izgrađen je stote godine prije Krista od bijelog bračkog mramora, po nalogu Kratila Papija, jednog od najbogatijih građana tadašnjeg Sirmijuma. Statua prikazuje Atlasa koji na leđima nosi sunčani sat, a iza njegovih leđa braću Herkula i Ifikla. Skulptura je jedinstvena u svijetu, jer je jedina koja prikazuje Herkulovog brata Ifikla. Ifiklov lik se, do otkrića ove skulpture, nalazio samo na vazama, a te vaze su posjedovali francuski Louvre i newyorški Metropolitan, koji su – logično – pokušali otkupiti ovu statuu.
Muzej Srema
Da su stanovnici ovog grada bili itekako napredni, svjedoči i Žitni trg. Na mjestu gdje su se nekada prodavali poljoprivredni proizvodi iskopani su vrijedni arheološki nalazi, ostaci rimske kuće s kanalizacijom. Priča kaže da je s južnih padina Fruške gore do centra grada, gdje se nalazi spomenuti trg, vodio 14 metara visoki akvadukt, koji je bio vidljiv sve do pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su ga gradske vlasti odlučile srušiti, a materijal iskoristiti za izgradnju nečeg drugog. Tome se usprotivio jedan arhitekt, pa je pod čudnim okolnostima iznenada nestao.
U posljednji trenutak odlučio se za Istanbul
Car Konstantin I. veliki, inače prvi rimski car koji je prešao na kršćanstvo, obožavao je Sremsku Mitrovicu. Iako rođen u Nišu, ovdje je provodio većinu vremena i donosio većinu svojih odluka. Razmišljao je čak u Sremskoj Mitrovici napraviti i carski grad, a onda se predomislio i ipak otišao u Istanbul. Palača u kojoj je stolovao danas je turistička atrakcija broj jedan. Specifična je jer su bogati arheološki ostaci natkriveni krovom, po čemu je ovaj prostor jedinstven u svijetu. Posvuda su ostaci veličanstvenih mozaika, ali i podnog grijanja. Da, dobro ste pročitali – u 3. stoljeću, osim kanalizacije, postojalo je i podno grijanje što iznenađuje sve posjetitelje, a oni tijekom čitave godine dolaze vidjeti ovaj jedinstven prostor, danas otvoren i za različite kulturne manifestacije, izložbe cvijeća, festivale… Tamo se može vidjeti i maketa nekadašnjeg Sirmiuma, a pažnju privlači veliki hipodrom iz Starog Rimskog Carstva, treći po veličini tribina u svijetu, odmah iza rimskog i carigradskog. Iz palače do hipodroma postojao je tajni prolaz. Ljudi su s vremena na vrijeme voljeli vidjeti svog imperatora, koji je do njih dolazio upravo tim prolazom.
Carska palača u Sremskoj Mitrovici
Najdulji viseći pješački most u Europi
Iako smješten na lijevoj obali Save, ovaj grad zapravo ne živi na rijeci koliko bi trebao. Boraveći u Sremskoj Mitrovici, jugoslavenskog vojskovođu Tita prostor uz rijeku toliko ga je oduševio da ga je nazvao srijemskim Brijunima. Iznad rijeke se impresivno izdiže najdulji viseći pješački most u Europi. Riječ je o mostu Sv. Irineje, dugačkom 262,5 metara, koji povezuje Sremsku i Močvansku Mitrovicu. Ova dva mjesta nekada su bila povezana posve nefunkcionalnim mostom koji je bio poprilično udaljen od središta obaju gradova. Ideja investitora i graditelja, koji su most Sv. Irineje počeli graditi 1990. i završili ga u roku od tri godine, bila je povezati središta obaju mjesta i njihove ljude. Sa samo jedne točke na mostu mogu se vidjeti zvonici sve tri crkve u Sremskoj Mitrovici. Mjesto nije obilježeno, gosti ga moraju pronaći sami pa im je to veliki izazov.
Most Sv. Irineja Sremska Mitrovica
Čitava povijest stala u samo nekoliko metara
Šećući preko Žitnog trga do Carske palače i Save bit će vam jasno da je u tih nekoliko stotina metara smještena sva povijest grada – od prapovijesnih ljudi, preko Rimljana, Turaka (nekada je ovdje bilo podignuto čak 17 džamija!), Habsburške Monarhije, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Jugoslavije…
Uistinu se ima što vidjeti, a kao ilustracija za kraj i najbolja pozivnica za posjet Sremskoj Mitrovici može poslužiti legenda o tome kako je nastao Srijem. Naime, kad je Bog stvorio svijet i dijelio ga, Srijemac se zadržao u kavani i nije stigao na vrijeme. Bog nije znao što da mu da, jer je već sve bio podijelio, pa mu je odlučio dati svoj dio Raja. Svakako ga vrijedi istražiti tijekom cijele godine, a osobito u proljeće, kad je – kažu mještani – najljepši.