Vozeći se starim putem koji spaja Beograd i Novi Sad, na obali Dunava nećete moći mimoići Sremske Karlovce, grad od oko devet tisuća stanovnika, poznat po bogatoj povijesti, vinu, medu i kuglofu, ali i pjesnicima koji su tu živjeli
Većina posjeta ovom gradu odnosi se na školske izlete iz drugih krajeva Srbije. Djecu ovdje organizirano dovode u posjet raskošnoj knjižnici s čak 18.198 naslova i najstarijoj srpskoj gimnaziji iz 1791., koja je “odgojila” stotine generacija djece, među kojima i Branka Radičevića. Upravo su na ovog na pjesnika u spomenutoj gimnaziji najponosniji od svih svojih bivših učenika.
Česma četiri lava
Po njemu nosi naziv i glavni gradski trg u čijem se središtu nalazi “Česma četiri lava” iz 1799. Izradio ju je talijanski arhitekt Giuseppe Aprili, koji ju je dizajnirao u baroknom stilu od crvenog mramora. Legenda kaže kako će se svatko tko se napije vode iz ove česme vratiti u Sremske Karlovce, zaljubiti i ostati zauvijek.
Mjesto na kojem je okončan Veliki bečki rat
Turisti, kojih godišnje ima oko stotinu tisuća, osim u školskim grupama, najviše dolaze organiziranim turama zbog Kapele Gospe od mira u kojoj je 1699. potpisan čuveni Karlovački mir između Austrije i njezinih saveznika – Poljske i Mletačke republike s jedne strane i Otomanskog carstva s druge strane. Njime je okončan veliki Bečki rat i boravak Turaka u Srednjoj Europi. Sremski Karlovci tim su činom postali dio Habsburške-monarhije. U tijeku pregovora dogodila se jedna zanimljivost. Naime, kad su dolazili na potpisivanje mira, netko je postavio pitanje tko će sjediti na čelu stola, čime mu se simbolično trebala dati veća važnost. Kako se nitko od suprotstavljenih stranaka ne bi našao uvrijeđen, odlučeno je da svi trebaju sjediti onako kako su sjedili vitezovi okruglog stola. I napravljen je okrugli stol, prvi za sastanke u političkoj povijesti.
Sremski Karlovci
Saborna crkva Sv. Nikole
U Sremskim Karlovcima svakako treba posjetiti i Sabornu crkvu Sv. Nikole. Građena je u baroknom stilu, s vitrajima na prozorima, među kojima je i veliki vitraž Sv. Nikole, djelo njemačkih majstora. U oltarskom prostoru nalazi se veliki ikonostas, obložen 24-karatnim zlatom, a vrijedno je i razgledati 11 slika srpskog umjetnika Paje Jovanovića koje prikazuju scene iz Starog i Novog zavjeta, kao i događaje iz srednjovjekovne povijesti. U kripti Sabirne crkve sahranjeni su skoro svi karlovački mitropoliti i patrijarsi.
Crkva Sv. Nikole u Sremskim Karlovcima
Vinske ceste i Muzej pčelarstva
One koje put dovede u Sremske karlovce nikako ne smiju propustiti posjetiti jednu od vinarija. Karlovčani su ponosni na svoje vinske kapljice, a posebice na bermet koji se služio na britanskom dvoru, a navodno, i na neslavno završenom Titanicu. Gosti svraćaju u Muzej pčelarstva i vinsku kuću Jovanović, gdje godinama organizirano dolaze i škole, a posebni gosti bili su princ Charles i njegova supruga Camilla. Ne zaboravite svratiti ni na bogati srijemski doručak koji obvezno mora početi dobrom rakijom ili na jedno od brojnih izletišta na obližnjoj Fruškoj gori. Tu je i vidikovac na Magarčevom Bregu, odakle se pruža prekrasan pogled na cijeli grad i Frušku goru. Tamo se nalazi i impresivni pozlaćeni križ te spomenik pjesniku Dušku Trifunoviću. Iako rođen u Bosni, poželio je da ga ovdje pokopaju, tako da danas s visine promatra Dunav i omiljene mu Sremske Karlovce.
Karlovački kuglof
Upućeni tvrde kako ćete u Sremskim Karlovcima kušati najfinije kuglofe na svijetu. Oduvijek je ovaj kolač bio nezaobilazni dio trpeze karlovačkih baka i mama i to za doručak, ručak i večeru, uz kavu, mlijeko ili vino, a danas doživljava svoju renesansu zahvaljujući Nijemcima (Podunavskim Švabama) kojima je kuglof ili gugelhupf sastavni dio tradicije. Želite li ga naučiti pripremati, ljubazni Karlovčani će rado s vama podijeliti recepte i tajne, a ako biste ga samo kušali ili ponijeli kao suvenir, nedaleko od Česme četiri lava, mali je šarmantni dućan s kuglofima u svim varijantama i veličinama.
Kuglofi
Čika Jovina kuća u Sremskoj Kamenici
Oni koji u Sremske Karlovce dolaze s djecom nikako ne smiju propustiti posjet 11 kilometara udaljenoj Sremskoj Kamenici, jer se tamo nalazi čika Jovina kuća. Naime, u samom centru Sremske Kamenice nalazi se Zmajev muzej, posvećen piscu Jovanu Javonoviću Zmaju. Zmajeva kuća predstavlja svjedočanstvo života i rada jednog od najvećih srpskih romantičara. Posljednje godine života čika Jova Zmaj je proveo u ovoj kući, koja je 1933. adaptirana i otvorena za posjetitelje. Te iste godine postavljen je spomenik „Djeca čika Jovi Zmaju”, rad kipara Stevana Stojanovića koji istovremeno simbolizira snagu čika Jovine ličnosti, kao i svijet koji je izgradio kroz dječju poeziju.