Priče o Srijemu nema bez priče o gimnaziji u Sremskim Karlovcima. U to vrijeme carevi s austrijskog dvora jako su se protivili osnivanju narodnih škola. Ondašnji mitropoliti stalno su slali molbe austrijskom dvoru, no bez uspjeha, sve dok na habsburško prijestolje nije sjeo Leopold II
Upravo je treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane, rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj iz dinastije Habsburg-Lothringen, promijenio politiku dotadašnjih careva i odlučio dozvoliti mitropolitu Stefanu Stratimiroviću osnivanje gimnazije u Sremskim Karlovcima. Zahvaljujući angažmanu mitropolita i uglednog trgovca Dimitrija Anastasijevića Sabova, koji je dao dobrovoljni prilog u iznosu od 20 tisuća forinti, 1. studenog 1791. počela je raditi prva gimnazija u Srbiji.
Učenici kao turistički vodiči
Prve je godine imala šest razreda – četiri niža i dva viša – a glavni jezik, kao i u drugim školama tog vremena, bio je latinski. No učili su s i drugi predmeti: povijest, geografija, fizika, logika, grčki jezik, antropologija… Od 1852. nastava se u Karlovačkoj gimnaziji počela održavati na srpskom jeziku, a do 1907. bila je isključivo muška škola. U nešto više od 220 godina mnogo toga se promijenilo, pa je danas u poznatoj školi više učenica nego učenika. I ne samo to, kao pravi profesionalni vodiči, na jeziku kojem poželite vode turističke grupe jednom od najpoznatijih školskih institucija na jugoistoku Europe.
Spasile je knjige na njemačkom jeziku
Najimpresivniji dio ove škole svakako je najstarija školska biblioteka koja čuva čak 18 tisuća naslova. Od vrijednih knjiga valja istaknuti fototipsko izdanje “Miroslavljevog jevanđelja”, prvi pravi i potpuni faksimil najstarije srpske ćirilične knjige napisane još u 12. stoljeću, potom “Službenik” Vićenca Vukovića iz 1554., kao i prva izdanja brojnih pjesnika, među kojima je i Branko Radićević, koji je i sam bio učenik ove škole. Biblioteka je očuvana do danas, unatoč pokušajima da ju se uništi. Najbliže tome bili su njemački vojnici nakon Drugog svjetskog rata, kada su tijekom okupacije Sremskih Karlovaca iznijeli sve knjige iz biblioteke u namjeri da ih spale. No, jedan je oficir nasumice uzimao jednu po jednu knjigu i iznenadio se se što su sve bile na njemačkom jeziku, zbog čega su odustali od suludog nauma.
Hit na društvenim mrežama
Danas je Karlovačka gimnazija od posebnog nacionalnog značenja, pohađaju je talentirani učenici, koji imaju priliku učiti čak devet svjetskih jezika – odnedavno i japanski i norveški. Imidž je sve, svjesni su u ovoj instituciji. Možda im je baš zbog toga teško pala činjenica da je netko (a navodno se ne zna tko!) dozvolio pjevačici Jeleni Karleuši da snimi spot za svoju pjesmu “Tihi ubica” u svečanoj sali najstarije srpske obrazovne institucije. Užarile su se društvene mreže, na noge su se digli i profesori i roditelji, ravnatelj se u javnosti opravdavao kako takvo što nije odobrio i da je Karleuša u školu upala tajno. Bilo kako bilo, nakon tog spota za Karlovačku gimnaziju čuli su i oni kojima povijest nije jača strana.