Upoznajte kićeni Srijem, i saznajte zašto je divno živjet’ u njem’ (2.)

Nakon upoznavanja s vinima u hrvatskom Srijemu, idemo prema istoku i upoznajemo se s vinima u vojvođanskom dijelu Srijema. Srijemska vinska scena je stvarno velika, ali sremska je još veća, a to je zbog jednostavne činjenice da se veći dio Fruške Gore nalazi u srbijanskom dijelu Srijema. Ilok je krajnji sjeveroistočni dio hrvatskog Srijema, komad hrvatskog teritorija duboko usječen u ozemlje Republike Srbije (njegov vojvođanski pandan je selo Jamena koje je krajnji jugozapadni dio Srema) i četiri granična prijelaza vode iz Iloka ka Srbiji, od toga jedan prema Bačkoj, a čak tri prema Sremu.

VINO U SREMU

Vino je dokaz da nas Bog voli i da želi da nas vidi sretne (Benjamin Franklin)

Između Iloka i Erdevika nalazi se samo selo Ljuba, a u Erdeviku su dvije najbolje vinarije zapadnog dijela vojvođanskog Srijema. Vinarija Erdevik u ponudi ima sjajan chardonnay pod nazivom Omnibus lector. Tu su i ružičasta vina Rosa nostra (90% merlot, 10% cabernet sauvignon) i Tri roze koze (50% merlot, 30% syrah,20% cabernet sauvigon).

Iznimna je priča njihova crna kupaža Trianon koja se sastoji od 55% merlota, 37% syrahai 8% cabernet sauvignona. Vinarija Trivanović koja ima sjedište u Šidu, a kušaonicu u Erdeviku u ponudi ima sauvignon blanc, pinot grigio, rose, cabernet sauvignon, shiraz i chardonnay barrique. Svoju vinsku priču započeli su prije šezdesetak godina sa samo pola hektara nasada, a sada obrađuju pedesetak hektara.

Erdevik se nalazi južno od Iloka, a istočno je Neštin u kojem je smještena vinarija „Tri međe i oblak“. Ova vinarija pažnju plijeni svojim neobičnim, veselim i razigranim vizualnim identitetom, a takva su im i vina. Vagabundo bijeli je graševina sa 12.5% alkohola, vagabundo crveni je kupaža vranca i cabernet sauvignona u omjeru 50:50, a Pagan je rose na bazi muškat hamburga, vranca i cabernet sauvignona. Prvo vino su napravili 2012. godine u zemljanoj kolibi, a punjeno je u boce u garaži.

Još istočnije od Neština je selo Banoštor, a u njemu se nalazi vinarija Šijački. Osim graševine, rajnskog rizlinga i chardonnaya u ponudi imaju i vina neobičnih naziva i zanimljivih retro etiketa poput neoplante, aldumaša i seduše. Seduša je narodno ime za autohtonu sortu crnog grožđa u znanstvenim krugovima poznatu kao srijemska zelenika crna. Riječ je o staroj zaboravljenoj sorti grožđa koju je vlasnik vinarije Milan Šijački oživljavao čitavo desetljeće da bi se konačno prije nešto više od godine dana stvorile dovoljne količine ovoga vina za plasman na tržište.

Neoplanta je nova sorta grožđa nastala križanjem traminca i smederevke na institutu za voćarstvo i vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima. Aldumaš je pak čista graševina odnjegovana u barrique bačvama, onako kako je to radio predak današnjih vlasnika vinarije, Milenko Bata Šijački, a etiketa vina krasi upravo njegov lik. Podrum Ačanski također se nalazi u Banoštoru, a u ponudi imaju talijanski rizling (graševinu), chardonnay, muskat otonel, bijeli bermet, muskat hamburg, roze, frankovku i crni bermet.

Bermet u Sremskim Karlovcima

E sad smo došli do bermeta i polako se približavamo glavnom vinskom središtu vojvođanskog dijela Srijema – Sremskim Karlovcima. Kao što rekosmo postoje bijeli, crni, a također i rose bermet kojeg pravi vinarija Ravnica iz Inđije koja svoje vinograde ima u ataru Starog Slankamena.

Njihov rose bermet je za razliku od crnog i bijelog manje sladak, sa određenom dozom trpkosti, ali ima isti postotak alkohola kao i ostala dva, čak 17 posto. I u rose i u bijeli bermet stavljaju 23 vrsta trava, a u crni čak 26.

 

Kada je riječ o Sremskim Karlovcima mora se spomenuti vinarija Vinum i njihovu Mustru, kupažu muškata žutog i traminca, zatim vinariju 45 paralela u vlasništvu Dejana Grabovca i OZZ Benišek – Veselinović i njihove dobra vina, i još bolje rakije.

Južno od Sremskih Karlovaca nalazi se Irig u kojem je vinarija Mačkov podrum, slavna po svojem portugizcu, te vinarija Kovačević koja je vinsku turističku ponudu podigla na posebnu razinu. Vinarija Komuna iz Rivice kod Iriga je zajednički vinski projekt nekoliko malih proizvođača grožđa koji su pod time imenom odlučili  zajednički izaći na tržište. Odličan je njihov pjenušac „Penušavac“ na bazi rajnskog rizlinga sa 12% alkohola, te rose na bazi merlota sa 13% alkohola.

I atelje vina Šapat koji se nalazi u Novom Slankamenu oduševljava načinom na koji su umrežili vinarstvo, gastronomiju, turizam i umjetnost, a ako bih baš morao izabrati jedno njihovo vino, to bi onda svakako bilo vino nazvano „Pi“ – cuveé cabernet sauvignona, merlota i vranca.

Naravno u gornjem kratkom pregledu nisu niti spomenut sve vinarije u vojvođanskom dijelu Srijema, a svakako treba spomenuti i podrume Acumincum, Antonijević, Bajilo, Belo Brdo, Burčel Todorov, Deurić, Došen, Dulka, Kiš, Kosović, Kurilić, Kuzmanović, Milanović, Molovin, Mrđanin, Petkovica, Probus, Salaxia, Stakić, Stojković, Urošević, Veritas, Vinat, Živanović…

RAKIJE

Rakija je nedovoljno vrednovani nektar. U zadnje vrijeme to se mijenja i rakija se probija u red premium pića, a za to su podjednako zaslužni brendiranje, marketing i porast kvalitete kao posljedica toga da se rakija sve više, osim u kućnoj radinosti pravi u profesionalnim destilerijama. Nije mi namjera uvrijediti Škote ili Irce, ali mogu li se ječam, raž, zob, kukuruz i pšenica usporediti sa jabukama, šljivama, kruškama, kajsijama, dunjama? Odnosno mogu li se destilati žitarica usporediti sa destilatima voća??

Kada je o srijemskim rakijama riječ nezaobilazno je spomenuti OZZ Benišek – Veselinović iz Sremskih Karlovaca jedinog proizvođača rakije bermetice u Srbiji. Rakiju prave i od kruške kaluđerke, dunje, kajsije i naravno šljive. Mirko Veselinović, jedan od partnera  u ovoj zadruzi vlasnik je i Rakija spirit bara u Novom Sadu, a njegova kuća jedna je od najstarijih u Karlovcima. Ispod kuće se nalazi podrum u kojem se održavaju degustacije vina i rakija. Od ostalih rakijara treba spomenuti destilerije Kulačin, Knežević i Solarević, a osim njih postoje i brojni drugi proizvođači.