Kako je Marcus Aurelius Probus donio vino u Srijem
Vino nas vraća u iskonski život, u raj, i pokazuje nam kamo ćemo prispjeti na kraju svjetskog bladana (Bela Hamvas)
Krenemo li od zapada prema istoku vinski Srijem počinje u Vukovaru, a završava u Surduku, koji u ovom slučaju nije (samo) naziv za duboko usječen i strm put u planini od prapora, već je riječ o selu u vojvođanskoj općini Stara Pazova. Fruška Gora koja se pruža osamdesetak obala uz Dunav kulisa je srijemske vinske priče, a ona započinje s rimskim carem Marcusom Aureliusom Probusom rođenim u Srijemskoj Mitrovici i smatra se da je upravo on donio ili barem popularizirao uzgoj vinove lozu u Srijemu i ostatku Podunavlja.
Nije rođen kao car, već se za taj položaj izborio. Postao je poznat „obrani Njemačke od Nijemaca“. Naime, obranio je tadašnju rimsku provinciju Germaniju (Germany = engleski naziv za današnju Njemačku) od Alemana (Allemagne = francuski naziv za današnju Njemačku).
Nakon smrti cara Tacita vojska ga je proglasila carem, što ukazuje na njegovu popularnost među rimskim legijama. Na vlast je došao nasilnim putem, a nasilno će skončati; ista ta vojska koja ga je postavila na kraju ga je umorila. I to zbog vina!
Naime, nametnuo je vojnicima obavezu da rade i civilne poslove, između ostaloga i da sade vinograde, što oni očito nisu prihvatili s oduševljenjem. Unatoč tome Prob je kulturu vinove loze – tako karakterističnu za Mediteran, uspio ukorijeniti i sjevernijim krajevima. Ta kultura je ostala jedna od glavnih fizičkih karakteristika ovih prostora do današnjih dana.
Od Goldschimidta do Radoša
Vinogradarska kuća Goldschmidt uređena je u rustikalnom štihu, ima kapacitet stotinjak sjedećih mjesta i idealno je mjesto za kušanje Vupikovih vina i odlična bazna postaja za upoznavanje vinarske dimenzije Srijema. Ne treba zaboraviti niti vinoteku u vukovarskoj baroknoj jezgri, otvorenu prije nekoliko godina, gdje su predstavljena vina vinara okupljenih u zadrugu „Vukovarska vina“ koja okuplja sedam malih proizvođača – OPG Brigita Vodopić, OPG Burčak, OPG Mirjana Milanković, OPG Slavko Belović, OPG Shmidt, podrumi Krešić i poljoprivredni obrt Sovar.
Na potezu od Vukovara do Iloka prvo naseljeno mjesto na samoj obali Dunava je Šarengrad, a upravo tamo se nalaze podrumi Krešić. Na ulazu u Šarengrad dočekuje vas tabla na kojoj piše „Gdje Dunav ljubi nebo“, a vinarija Krešić nalazi se na samom Dunavu. Dario Krešić, svojedobno hrvatski nogometni reprezentativac, pokrenuo je ovu vinsku priču i uspješno je vodi više od deset godina sa svojim roditeljima Franjom i Irenkom. U njihovoj kušaonici nalazi se njemački bunker iz Drugog svjetskog rata, a u cijeli prostor je tako vješto uklopljen da se to gotovo ne može primijetiti, no odaje ga akustika koja je drugačija od ostatka objekta.
Nakon Šarengrada put vodi u Ilok, kraljevstvo vina i starina. Iločki podrumi okosnica su razvoja vinarstva, a uz njih je stasao i čitav niz malih, obiteljskih vinarija poput Barbarića, Buhača, Draguna, Čobankovića, Knezovića, Kraljevića, Stipetića, TRS-a, Papka…, a odnedavno se vinarstvom u Iloku bavi i Piotr Hanus koji je doselio ni manje ni više nego iz Poljske.
Ne morate voljeti vina da biste uživali u vinarijama na Iločkoj vinskoj cesti. Jedna od njih smještana je na Radošu, najistočnijem vinorodnom području u Iloku. Po noći se s Radoša vide i svjetla Novog Sada. Vinarija Papak otvorena je 2014., a godišnja proizvodnja iznosi 60.000 litara. Više od dvije trećine proizvodnje otpada na graševinu, tu je naravno i traminac, rajnski rizling i chardonnay od bijelih, te cabernet savugnon i cabernet franc od crnih sorti.
Vinarija TRS nastala je spajanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Bošnjak i Faletar, a dojmljiva je njihova graševina Dekan i rose Franka nastao na bazi frankovke. Uspješno kombiniraju vinarstvo i turizam, za što je zaslužna njihova kušaonica koja se nalazi u samom vinogradu.
Domagoj Buhač iznimno je samozatajan, a pravi vrhunska vina. Između ostaloga poznat je po tome što ima najsvježiju graševinu u Iloku. Grožđe za tu graševinu dolazi s lokaliteta Široka šuma. Tajna je u tome da je tamo tlo puno teže nego ostala vinogradarska tla u Iloku i okolici. Na Širokoj šumi ima puno više gline i tlo je blago kiselo, za razliku od ostalih tla koja su blago alkalna.
Iločki podrumi najpoznatiji su po svojem tramincu koji se točio i na krunidbi engleske kraljice Elizabete. Imaju u ponudi pet vrsta predikatnih vina; kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica, izbornu berbu prosušenih bobica i ledenu berbu. Njihovo kušanje na ladanjskom imanju Principovac na kojem možete zaigrati i golf poseban je doživljaj. Od crnih vina poznati su po Kapistranu; kupaži frankovke i cabernet sauvignona. Ovaj cuveé nosi ime po svetom Ivanu Kapistranu koji je sahranjen u Iloku. Za početno upoznavanje s iločkim vinima svakako treba prvo posjetiti manifestaciju Iločka berba grožđa koja ima tradiciju dužu od pola stoljeća. Napredni tečaj uključuje i samostalan obilazak svih navedenih vinskih podruma. Podrumska klima djeluje blagotvorno, po ljeti osvježava, po zimi grije. Za one nemirnijeg duha preporučam obilazak iločke vinske ceste biciklom, uz obavezno zaustavljanje na vidikovcu Vukovo.
