Upoznajte kićeni Srijem, i saznajte zašto je divno živjet’ u njem’ (4.)

 

PRIRODNA BAŠTINA

Nacionalni park „Fruška gora“ slijedeće godine će proslaviti šezdesetu godišnjicu utemeljenja.  Prošarana je čitavim mnoštvom staza, spomenika kulture, izletišta… U hrvatskom dijelu Srijema treba spomenuti Centar za promatranje ptica u Nijemcima koji nudi i mogućnost birdwatchinga sa turističkog broda. Spačva je rijeka koja se kod Lipovca i Apševaca ulijeva u Bosut, a nadaleko su poznate hrastove šume Spačvanskog bazena. U Bošnjacima se nalazi i muzej šumarstva, što je jedna od ukupno dvije takve ustanove u Hrvatskoj.

U Vukovarsko – srijemskoj županiji nalaze se i tri park šume; Kanovci, Kunjevci i Zvirinac i tri posebna rezervata šumske vegetacije; Lože, Radiševo i Vukovarske Dunavske ade. Prva dva rezervata nalaze se u Spačvanskom bazenu. Radiševo je blizu Vrbanje, a Lože su bliže Otoku. U Radiševu hrastovi lužnjaci dosežu 35, a u Ložama čak 40 metara.

Poučna staza Virovi – Spačva – Otok duga je oko šest kilometara i proteže se od zaštićenog krajolika Virovi koji je dio ekološke mreže Natura 2000 do rezervata šumske vegatacije Lože, a šetajući tom stazom možete upoznati ljepotu i mistiku Spačvanskog bazena. U općini Trpinja, na putu ka Borovu nalazi se posljednjih pet hektara slanih pašnjaka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Riječ je o zanimljivom prirodnom fenomenu gdje podzemne vode na tlo nanose sol. U Vukovarsko – srijemskoj županiji obitava i stepski sokol.

POVIJESNA BAŠTINA

U Mohovu, koje se nalazi na putu od Vukovara ka Iloku pronađeni su fosilni ostaci vunastog mamuta, a taj pronalazak je obilježen postavljanjem slamnate skulpture mamuta koju je izradio Nikola Faller, a područje uz Dunav kod Mohova prozvano je Dolinom mamuta. U Vinkovcima je profesor Aleksandar Durman otkrio najstariji indoeuropski kalendar i utvrdio da su Vinkovci naselje sa najdužom tradicijom kontinuiranog življenja u Europi. Muzej vučedolske kulture na sjajan način interpretira rađanje i razvoj civiliziranog načina življenja u doba eneolitika. U okviru vučedolske kulture nastala je prva poznata pila na svijetu, najstarija poznata kola na četiri kotača i proizvodnja prve bronce na svijetu. U Sremskoj Mitrovici, osim ranije spomenutog Proba rođeni su i rimski carevi Decije, Aurelijan i Maksimijan. Nakon uspostave tetrarhije Mitrovica je bila jedan od četiri glavna grada Rimskog carstva.