Zlatni napitak u vinskoj čaši ima tajnovito podrijetlo. Za graševinu se pretpostavlja da potječe iz srednje Europe. Nijemci su je od davnina zvali Welschriesling, što doslovce znači “romanički rizling”, a većina srednjoeuropskih sinonima istu sortu loze naziva “talijanski rizling”. Povjesničari pretpostavljaju kako je širenjem Rimskoga Carstva ova sorta loze pronašla dom u našim krajevima. Ipak, naše ime graševina sugerira da loza možda dolazi iz istočnog dijela Balkana.
Modernija teorija tumači da je Welschriesling izvorno poniknuo u povijesnoj pokrajini Champagne na sjeveroistoku današnje Francuske. Odatle su ga njemački vinari prenijeli u vinorodne krajeve Heidelberga u Njemačkoj, a potom i po ostalim zemljama Austro-Ugarske Monarhije. Kako bilo, graševina je danas toliko udomaćena i raširena po Hrvatskoj da je mnogi smatraju autohtonom sortom, a svakako je riječ o jednoj od najpopularnijih bijelih sorti.
Najpopularnije vino u Hrvatskoj
Graševina je najčešće slamnato žute ili žuto-zelene kristalne boje, ugodnog voćnog ili cvjetnog mirisa, srednjeg sadržaja alkohola, na jeziku ugodno blago gorkastog okusa, a već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine. Izuzetno pitko i svježe, ovo je najpopularnije vino u Hrvatskoj. Poslužuje se u svakoj prigodi, a najbolje odgovara uz predjela, tjestenine ili jela od bijelog mesa i ribe, prikladno ohlađeno na osam stupnjeva.
Ovisno o regiji podrijetla i vinogorju, razlikuje se, primjerice, erdutska, kutjevačka ili iločka graševina.
Iločko vinogorje
Ilok je najistočnije mjesto u Hrvatskoj poznato po vinima vrhunske kvalitete. Na blagim brežuljcima Fruške Gore loza se sadi još od ilirskih vremena. Iločkim krajolikom dominiraju rijeka Dunav i blagi brežuljci Fruške Gore na kojima su razasuti vinogradi još od doba Rimskoga Carstva. Drugim riječima, tradicija bavljenja vinom stara je 1800 godina! Turisti mogu birati između posjeta jednom od srijemskih podruma, ukopanih u brdo ili smještenih podno kuće. Alternativa su moderne vinarije, koje se suvremenom tehnologijom uspješno nose sa stoljećima tradicije.
Vinski su podrumi smješteni bliže središtu grada i pristupačni su posjetiteljima, dok se vinogradi nalaze na okolnim brežuljcima. Najzanimljivija iločka atrakcija bez premca su vinski podrumi sagrađeni u 17. stoljeću ispod dvorca Odescalchi. Ti su podrumi daleko najveći proizvođači vina u Iloku.
Sorte koje se mogu (ili bolje reći, moraju) kušati i kupiti u Iloku su graševina, chardonnay, bijeli pinot, sivi pinot, rajnski rizling, silvanac i traminac od bijelih vina te pinot crni, frankovka i cabernet sauvignon od crnih sorti.
Među njima se nadaleko ističe traminac, koji je najbolje vino među europskim tramincima. Ovoj smjeloj tvrdnji u prilog ide činjenica da se na svečanosti krunidbe engleske kraljice Elizabete II. posluživao upravo mirisni iločki traminac! Inače je i prije toga vrhunski mirisni traminac uvršten među vina koja se poslužuju na engleskom kraljevskom dvoru.
No nije on jedini adut ovoga kraja: graševina Iločkih podruma proglašena je hrvatskim viteškim vinom za 2013. godinu! Ovu je prestižnu ocjenu iločka graševina izborila među sedamnaest takmaca, a kušalo ju je čak pedeset vrsnih nepaca. Ista se graševina okrunila zlatom i srebrom na kušanju vina u Londonu!
Vinski podrumi i turistički sadržaji dio su Iločke vinske ceste, koja još od 2004. okuplja lokalne vinare. Čine je obiteljske vinarije PZ TRS, Buhač, Čobanković, Dragun, Đerić, Knezović, Dolić-Kraljević, Stipetić, Kovčalija, Prokopec i mnogi drugi. Sve što posjetitelj treba jest slijediti oznake i istražiti vinsku rutu koja počinje na iločkim ulicama!