Strani turisti otkrivaju istok Hrvatske. Posjetili smo pet mjesta u Srijemu i napravili razglednice

Prirodne ljepote slavonskih rijeka dobar su početak turističke ponude. Ali ovi gradovi nude i mnogo više

Turistička sezona ove je godine nadmašila sva očekivanja. Zabilježen je neočekivano velik broj noćenja na obali i rezultati turističke sezone puno su bliži 2019. nego 2020. godini. Brojni turisti posjetili su kontinent, a velik skok u broju posjeta ostvario je najistočniji dio Hrvatske – stranim turistima Vukovarsko-srijemska županija našla se visoko na listi top destinacija.

Zabilježen je rast od 140,18 posto stranih noćenja u odnosu na prošlu godinu, a premašen je i broj noćenja u istom razdoblju 2019. To nas je potaknulo da istražimo što nudi istok Hrvatske. Prošli smo rutu od Vinkovaca, preko Otočkih Virova, stali u Nijemcima, obišli Vukovar i završili u Iloku. Napravili smo moderne razglednice i ulovili dašak bogate tradicije protkane poviješću, kulturom i gastronomijom.

Najstarije naselje u Europi

Na samo 20 minuta vožnje od Vukovara, tik uz rijeku Bosut smjestilo se najstarije naselje u Europi staro osam tisuća godina. Naravno, govorimo o Vinkovcima. Brojni narodi i civilizacije ostavili su trag na ovom gospodarski i strateški značajnom području. Tu su rođena braća Valentinijan I. i Valens, jedini rimski carevi s područja današnje Hrvatske. Posvećeni su im Rimski dani, jedna od brojnih manifestacija koje se održavaju svake godine. Samo tu možete kušati jela starih Cibala iz vremena Rimskog carstva.

Dašak povijesti prenio se i na ulice. U predivnoj baroknoj jezgri Vinkovaca pješačka zona ukrašena je motivima s posude Orion. Posuda je pronađena na lokaciji današnjeg hotela “Slavonija” a na njoj je urezan najstariji indoeuropski kalendar Orion. Utvrđeno je da urezani ukrasi prikazuju zviježđa koja dominiraju noćnim nebom iznad Vinkovaca odnosno, riječ je o najpotpunijem indo-europskom kalendaru koji je zasnovan na astralnom simbolizmu s relevantnim zviježđima za sva četiri godišnja doba.

Od indo-europskog kalendara do holograma

Šetnica za odmor i razgledavanje ne nedostaje. Najdulja šetnica, duga četiri kilometra, proteže se uz rijeku Bosut i vodi od središta Vinkovaca do izletišta Sopot. Kao mjesto izlaska, Vinkovčani svih generacija jako vole šetalište Dionizija Švagelja, a u samom srcu grada je i gradski park Lenije koji svojim šumskim pokrovom pruža utočište u hladu.

Po dolasku u centar svakako treba zaviriti u Gradski muzej u kojem su izloženi hologram posljednjeg vojnog bana Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, bana Josipa Šokčevića te posuda Orion. Muzej ima šest odjela i svojim sadržajem nudi odličan pregled povijesti i načina života u gradu.

Smješten je uz centralni gradski park u kojem se nalazi crkva sv. Euzebija i Poliona iz 18. stoljeća. Barokna crkva prepuna je vrijednih umjetničkih djela, a većim je dijelom obnovljena nakon velikog razaranja 1991. godine. Jedna je od brojnih sakralnih spomenika u Vinkovcima.

U blizini svakako treba posjetiti i repliku rodne kuće Ivana Kozarca na Krnjašu, jedinoj preostaloj šokačkoj ulici u Vinkovcima. Izvana kuća izgleda kao izvorna izgrađena početkom prošlog stoljeća, a unutar kuće je stručno restaurirani namještaj star 150 godina, iz vremena mladosti Ivana Kozarca.

Ostaci recentnih kultura

Jedna od posebnosti Vinkovca koju treba istaknuti je Arheološki park Sopot koji objedinjuje šest sopotskih kućica koje su nekada građene u močvarama, uz potoke ili kao u ovom slučaju uz rijeku Bosut. Kućice su rekonstruirane prema nalazima s tog lokaliteta, a nazvane su “sopotske” zbog kulture kojoj su pripadale, a koja to ime nosi od 1971. godine zahvaljujući arheologu prof. Dimitrijeviču.

Recentna povijest grada uvelike je vezana uz željeznicu. Bogata povijest željezničkog sustava šireg vinkovačkog čvorišta traje neprekidno od 1878. godine. U Kolodvoru Vinkovci nalazi se Hrvatski željeznički muzej sa stalnim postavom koji uključuje novoizgrađenih deset metara željezničke pruge na koju su postavljena manja vozila (tricikl, pružna kolica) i razni alati koji su se nekada koristili pri izgradnji pruga. Vinkovački kolodvor je do 1991. godine i početka ratnih događanja u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji bio najveće željezničko čvorište na Balkanu.

Ljubitelje aktivnog odmora sigurno veseli i to da je u polazišna točka Biciklističke rute Srijem u centru Vinkovaca – kod vinkovačke lampe. Ruta ide preko Rokovaca, Andrijaševaca, Cerne i Gradišta prema Cvelferiji, zatim preko Gunje, Vrbanje i Drenovaca do Otoka.

Prirodni fenomeni

Posljednja stanica spomenute rute je gradić Otok kod kojeg je nedavno završen projekt “Vrata spačvanskog bazena” i otvoren Bioekološko-edukacijski centar Virovi. Područje je poznato po prirodnom fenomenu Virovi koji većim dijelom godine imaju odlike močvare. Za vrijeme velikih oborina u proljeće i u jesen vodostaj se znatno podigne i tada virovi uspostavljaju prirodnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje i s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.

Virovi su okruženi prostranstvom spačvanske šume. Malo je poznato kako je šuma hrasta lužnjaka jedinstvena u svijetu po svojoj površini upravo na području šumskog spačvanskog bazena te da je sastavni dio nacionalne ekološke mreže. Zbog gotovo netaknute prirode sačuvane su autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu tog neobičnog vodotoka. Slično je i s ribama.

Bioekološko-edukacijski centar Virovi za posjetitelje je osigurao sve uvjete za sigurno istraživanje područja. U prizemljuje je restoran s ponudom autohtonih jela poput divljači, soma, šarana i smuđa. Može se i prespavati, a cijene noćenja se kreću od 130 do 180 kuna po osobi. Centar je ujedno i početna točka poučne staze Virovi u duljini od skoro tri kilometra, koja prati već postojeće šumske puteve i ribičke staze.

Gradić pun povijesti

U neposrednoj blizini Centra je srednjovjekovno arheološko nalazište Virgrad koje je desetljećima bilo pokriveno gustom samoniklom šumom. Projektom uređenja, taj je zaštićeni spomenik kulture i bivša utvrda iz 14. stoljeća otvorena kao turistička atrakcija te uključena u trasu poučnih staza. Na nalazištu je sagrađena visoka promatračnica ptica, postavljene su klupe za sjedenje, informativne ploče s podacima o nalazištu i putokazi, a svi su dijelovi izrađeni od drveta, pod budnim okom konzervatora.

Ako vas put odvede u sam gradić Otok, svakako vrijedi posjetiti suvaru, mlin na suhi pogon čija su pokretačka snaga u prošlosti bili ponekad volovi ili krave, no najčešće konji. Služio je za ‘meljavu’ žitarica – pšenice, ječma, kukuruza i zobi, ali i soli za životinjsku i ljudsku prehranu. Danas je to jedini ovakav sačuvan objekt u ovom dijelu Europe.

Gradić je poznat i po kulenu, o čijoj tradiciji izrade svjedoči zapis iz 19. stoljeća poznatog otočkog etnografa i svećenika Josipa Lovretića. Kulen se radi od autohtone crne svinje a prezentira se na proljetnim etno-gastro manifestacijama Otočka kulenijada i Sajam kulena.

Srijemski trokut

Samo pola sata vožnje dalje od Otočkih virova nalazi se Općina Nijemci sa svojih osam sela smještenih u srijemskom trokutu. Dokumentirana prošlost naselja datira iz rimskog doba, a u središnjem parku tek metar ispod površine, nalazi se splet zidova i šupljina. Lokalitet je determiniran kao tursko kupatilo, što nije neobično pošto je mjesto bilo pod turskom vlašću čak 150 godina.

Prema crkvenim zapisima iz 17. stoljeća vidljivo je i da su Nijemci bili središte katoličke crkve u Srijemu. O povijesti mjesta, najlakše je nešto saznati u zavičajnom muzeju Luka Natali u Pastoralnom centru župe Nijemci, koji je ime dobio po beogradskom biskupu i apostolskom vikaru zemalja pod turskom okupacijom.

U muzeju se može naći sve od nastanka naselja pa do moderne povijesti te posjetiti etno sobu uređena u tradicionalnom stilu s detaljima iz prošlosti koji prikazuju kako se nekada živjelo na ovim prostorima. Zbirka kulturno-povijesnih i etnografskih predmeta Josipa Bašića čuva preko 700 eksponata u koje se ubrajaju tradicionalna odjeća, predmeti koji su se koristili u seoskom domaćinstvu, sakralni predmeti, tipični alati za stare zaboravljene zanate…

Zaploviti rijekom

Rijeke Bosut i Spačva osiguravaju ponudu riječkog turizma u Nijemcima. Do izletišta Sopotac zaputili smo se katamaranom Sveta Katarina koji kreće iz parka Arboretum s tradicionalnim srijemskim vrtom. U Sopotcu se nalazi Centar za promatranje ptica, a do njega je moguće doći i kopnenim putem, odnosno pet kilometara dugom stazom s informativnim panelima i odmorištima s pametnim klupama.

Jedna od zanimljivih informacija koju smo naučili je da fauna ptica u Nijemcima podrazumijeva čak 89 vrsta od kojih su najpoznatije čaplje. Na raspolaganju su nam bili dalekozori, teleskopi i priručnici za promatranje ptica.

Pri posjetu Vukovarsko – srijemskoj županiji iznenadit će vas obnovljeni Vukovar koji je oživio kao turistička destinacija. Gradski muzej smješten u dvorcu Eltz dobitnik je europske nagrade Silltto za najbolji muzej Europe. Nagradu za životno djelo dobila je Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar za izniman doprinos razvoju kulture i muzeologije u gradu, a arheolog dr. sc. Aleksandar Durman proglašen je Počasnim građaninom Vukovara za promicanje Vučedola i vučedolske kulture.

Vučedolska kultura

Muzejski postav rasprostire se na više od 3500 kvadratnih metara. Sofisticirana oprema vitrina i drugih pomagala upotpunjena je multimedijalnom prezentacijom s 40 monitora, 25 touch-screenova, kako bi se što bolje, raznolikije i sveobuhvatnije prikazala prošlost Vukovara. Za stalni postav priređeno je više od 2000 predmeta iz fundusa Gradskog muzeja i 100 predmeta, uglavnom obiteljskih portreta i pejzaža obitelji Eltz, iz drugih muzeja u Zagrebu i Osijeku.

Malo izvan grada, tek pet kilometara nizvodno uz Dunav, nalazi se jedan je od najznačajnijih lokaliteta neolitika – Vučedol. U Muzeju vučedolske kulture možete otkriti kako je izgledala prva indoeuropska vučedolska kuća – košara, najstarija prapovijesna kola na četiri kotača, najstariji europski kalendar utemeljen na promatranju zimskog neba, kako se odvijala prva serijska proizvodnja metala i prve bronce na svijetu, otkriti bogatstvo oblika i ukrasa vučedolske keramike…

Bogati muzejski postav smjestio se u obnovljenom franjevačkom kompleksu. Osim riznice umjetničkih blaga, posjetiteljima franjevačkog samostana je omogućen pristup crkvi, kripti, zvoniku i klaustru, novoj knjižnici s čitaonicom te ostalim sadržajima poput vinoteke i suvenirnice, uključujući i vanjski prostor u kojem se nalazi Pastoralni centar sv. Bono i šetnica s pogledom na Dunav. Franjevački muzej s crkvom sv. Filipa i Jakova daje novu vrijednost bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini Vukovara.

A govoreći o kulturnim vrijednostima Vukovara, prolaskom kroz grad zamijetit ćete predivna street art djela koja krase vukovarske pločnike i pročelja zgrada. Ova galerija na otvorenom nastala je kroz manifestaciju VukovaART, a putem interaktivne mape možete saznati tko su autori te gdje se djela nalaze.

Dunavsko kraljevstvo vina i starina

Ako nastavite dalje prema istoku, kroz pola sata stići ćete i do grada kojeg zovu Dunavskim kraljevstvom vina i starina. U Iloku se u gotovo svakoj ulici nalazi barem jedna vinarija-podrum, a na obroncima okolnih brežuljaka smješteni su vinogradi te je vrlo lako dogovoriti vinsku rutu. Sorte koje možete kušati i kupiti u Iloku su: graševina, chardonnay, bijeli pinot, sivi pinot, rajnski rizling, silvanac i traminac od bijelih, te pinot crni, frankovka i cabernet sauvignon od crnih sorti.

Na gastro karti grada ucrtan je i hotel Dunav koji je prvi u Slavoniji dobio Michelinovu preporuku i to za fiš bez kostiju. Za kuhinju baziranu na autohtonim namirnicama, ali pripremanim na fusion način, treba posjetiti dvorac Principovac. Izgrađen je 1864.godine kao ljetna rezidencija kneževske obitelji Odescalchi koja je ovdje boravila u vrijeme lova i berbe grožđa.

Život uz rijeku Dunav obogaćen je izgradnjom parobrodskog pristaništa koje je nakon Domovinskog rata i progonstva ponovno izgrađeno zajedno sa šetnicom, plažom, hotelom i pristanom za putničke brodove (cruisere) te danas čini rekreativno-turistički kompleks.

Tu se i aktivno odmara

Ako ste u potrazi za fizičkom aktivnošću koja uključuje prekrasan pogled na Srijem, obronci Fruške gore spuštaju se od vrha Liska, najvišeg vrha u Vukovarsko-srijemskoj županiji (279m). Tu možete prošetati Skandalom, 14-kilometarskom markiranom stazom koja prolazi kroz vinograde i nalazi se blizu državne granice pa je potrebno pratiti markacije kako ne biste skrenuli u susjednu državu.

Za proučavanje povijesti grada svakako posjetite Dvorac Odescalchi nastao na osnovama dvora kralja Nikole Iločkog. Vrijeme vladavine Nikole Iločkog (pretendenta na kraljevsku krunu, bana Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvode od Transilvanije te kralja Bosne) smatra se “zlatnim dobom Iloka”. Tada je gradska jezgra utvrđena zidinama koje su velikim dijelom očuvane i danas.

U dvorcu Odescalchi smješten je Muzej grada Iloka, a ispod njega se nalaze poznati Stari iločki podrumi. U staroj jezgri su još crkva sv. Ivana Kapistrana poznatog boraca protiv krivovjerja i osmanlijskih ratnih pohoda sahranjenog u Iloku, spomenici islamske kulture iz doba Sulejmana Veličanstvenog i park perivoj.

Vukovarsko-srijemska županija osvaja turističkom ponudom, osobito kada govorimo o netaknutoj prirodi i povijesnom naslijeđu u koje se doslovno može uroniti. Ulaganjem u obnovu i modernizaciju muzejskih objekata te objekata čiji su korisnici većinom građani, mijenja se slika grada i županije.

Čak i ako vas ne zanima proučavanje povijesti, ponuda sadržaja za obiteljski i aktivni turizam šarolika je koliko i mjesta koje smo posjetili. Zbog povećanja smještajnih kapaciteta, netaknuta priroda je dostupna svima i na više od vikend izleta. Stranci su već otkrili ove oaze mira, a sada je i na nama da ih naučimo cijeniti.

---

Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Vukovarsko – srijemske županije

Fotografije: Sandro Lender

Izvor: Telegram.hr